008 Hrvatski iseljenici u Argentini - Dr. sc. Marina Perić Kaselj

008 Hrvatski iseljenici u Argentini

3.1. Osnivanje iseljeničkih kolonija u Čileu i Argentini

Useljavanjem u Čile i Argentinu iseljenici su osnovali svoje kolonije koje su se razlikovali po veličini od stotinjak do nekoliko tisuća iseljenika.

Među njima najveća je bila iseljenička kolonija u Buenos Airesu, Argentina.

U Argentini su u početku uglavnom naseljavali glavni grad Buenos Aires i okolna mjesta istoimene pokrajine, te pokrajinu Santa Fe poglavito u prvim desetljećima 20. stoljeća gdje je bio samo manji broj organiziranih kolonija, dok se veći broj iseljenika orijentirao na svoju užu radnu grupu/družinu i koji se nalazio u stalnom procesu pomicanja/premještanja iz jednog u drugo mjesto u potrazi za boljom/kvalitetnijom zemljom.

Za razliku od Argentine u Čileu su bile manje, kompaktnije hrvatske iseljeničke kolonije i uglavnom su imale isto regionalno čak i lokalno porijeklo (Bračani). U Argentini kao poljoprivrednoj zemlji veliki broj hrvatskih iseljenika bio je zbog prirode posla raspršen na velikim geografskom prostoru.

Iako su postojale grupe i kolonije sa istim regionalnim i lokalnim porijeklom Hvarani, Bračani, Dubrovčani ovdje je uselio i značajan broj iseljenika iz drugih dijelova Monarhije Hrvati, Mađari, Nijemci, kao i drugi slavenski narodi Srbi, Crnogorci, Rusi, Poljaci i dr.

Kontakti među različitim hrvatskim iseljeničkim kolonijama unutar/van državnog teritorija uspostavljali su se preko iseljeničkog tiska.

Hrvatske kolonije u Čileu i Argentini bile su uglavnom orijentirane na svoju grupu i obavljali su aktivnosti unutar svog područja, te su na taj način su izgrađivali lokalni iseljenički identitet (Hrvati Magallanesa, Hrvati u Boci- Buenos Aires).

Osim lokanog iseljeničkog identiteta postojao je i tzv. profesionalni identitet pa su se diferencirale iseljeničke grupe poput Hrvati salitreri, Hrvati kopači zlata, Hrvati trgovci, Hrvati čakareri/zemljoradnici, Hrvati-pomorci i sl.

To će uvjetovati i klasnu diferencijaciju na gospodarstvenike, veleposjednike, brodovlasnike koji će formirati kapitalističku klasu, zanatlije, obrtnike, male i srednje trgovce koji će formirati srednju klasu i na kraju zemljoradnici, lučki radnici, kopači zlata, stočari, građevinski radnici koji će formirati radničku klasu/proleterijat.

- - - -

Prijašnji http://migracioncroata.blogspot.com.ar/2015/04/007-hrvatski-iseljenici-u-argentini-dr.html

Sljedeći http://migracioncroata.blogspot.com.ar/2015/04/009-hrvatski-iseljenici-u-argentini-dr.html

Dr. sc. Marina Perić Kaselj

Komparativni prikaz transformacije identiteta hrvatskih iseljenika u Čileu i Argentini

Doktorat, Filozofski fakultet u Zagrebu (2010.)

(olomci)

Estudios Migratorios Croatas cuenta con el apoyo de la Oficina del Gobierno croata para los croatas fuera de la República de Croacia a través del subsidio otorgado por ese organismo a FEPAI - STUDIA CROATICA  http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/natjecaj/95/donijeta-odluka-o-raspodjeli-sredstava-za-udruge-i-zajednice-hrvatskog-iseljenistva-u-juznoj-americi-i-juznoafrickoj-republici-za-2014

Copyright © All Rigths Reserved - Todos los derechos reservados - Sva prava pridržana

El magister José María –Joza– Vrljičak es el director de la revista Studia Croatica desde 1994.