001
Hrvatski iseljenici u Argentini
1.
UVOD –
1.1.
O problemu/ima istraživanja iseljeništva
O Hrvatima u Argentini
poglavito kad govorimo o razdoblju od iseljavanja do Drugoga svjetskoga rata,
nema ozbiljnijih istraživanja, izuzev Antićevih knjiga.
Drugačija je situacija
nakon Drugoga svjetskoga rata, jer je bio značajan doprinos iseljenih
intelektualaca tzv. političkih emigranata u Argentini koji su stvorili bogati
iseljenički književno-političko-kulturni opus, ali on je za sada izvan okvira
analize ovog istraživanja.
Danas raspolažemo s
nekoliko knjiga o Hrvatima u Argentini, napisane od strane samih iseljenika
koji su iselili i živjeli u Argentini, a sadrže vrlo malo podatka o
svakodnevnom "običnom" životu iseljenika.
One nisu znanstvena
istraživanja već prvenstveno knjige kojima su autori željeli upoznati, pružiti
više informacija hrvatskim čitateljima, odnosno budućim iseljenicima o
Argentini i povijesti Argentine. Knjiga Argentina
svećenika Krunoslava Jande[1]
objavljena je 1919. godine, a posvećena je gospodarstveniku i brodovlasniku,
utjecajnom iseljeniku Nikoli Mihanoviću. Sadrži petnaest poglavlja o
geografskim, povijesnim, političkim i kulturnim karakteristikama Argentine.
Druga knjiga ali istog
naslova Argentina autora Matea
Carevića objavljena je 1930. godine. U knjizi autor navodi osnovne značajke
državnog ustroja i kulturno-ekonomske značajke Argentine.
Među važnim izvorima za
proučavanje hrvatskog iseljeništva je Adresar
o biografskim podacima o našem narodu u Južnoj Americi objavljen u Buenos
Airesu 1932. godine autora Josipa Subašića (kojeg pronalazimo i kao autora
nekoliko iseljeničkih novina). Adresar sadrži popis pet tisuća adresa hrvatskih
iseljenika tada sa stalnim boravištem u državama Južne Amerike[2].
Iako nekompletiran i metodološki neujednačen iz popisa je moguće rekonstruirati
godinu iseljavanja, mjesto iseljavanja, područje naseljavanja, bračno stanje,
zanimanje iseljenika. Ovi podaci korisni su poglavito za istraživanje hrvatskih
iseljenika u Argentini za koje postoje samo oskudni podaci.
Knjiga Ive Rojnice Prikaz povijesti Argentine i doprinos Hrvata[3]
izdana je 1974. godine u Buenos Airesu u vlastitoj autorovoj nakladi. Rojnica
nije imao znanstvenih pretenzija, već je njegov cilj bio objaviti sustavni
pregled argentinske povijesti, te kratak osvrt na društveni doprinos Hrvata
Argentini.
Marko Sinovčić, također
u vlastitoj nakladi objavio je 1991. godine u Buenos Airesu knjigu Hrvati u Argentini i njihov doprinos
hrvatskoj kulturi. Za potrebe ovog istraživanja korisna je rasprava o broju
Hrvata u Argentini, dok se drugi dio knjige odnosi na razdoblje poslije Drugoga
svjetskoga rata, odnosno pregledu objavljenog hrvatskog tiska u Argentini od
1946.-1990. godine.
U knjizi autor
raspravlja o problematičnosti vođenja/ne-vođenja statistike useljavanja
hrvatskih iseljenika u Argentinu, te na različite interpretacije u navođenju
broja Hrvata u Argentini. Iz tog razloga autor u knjizi nastoji sam
rekonstruirati broj Hrvata u Argentini.
[1]
U ulozi katoličkog svećenika iz
Zagreba došao je u Argentinu s ciljem prikupljanja podataka i ocjene stvarnog
stanja i političko-ekonomskih prilika u Argentini, kao i njenim
pozitivnim/negativnim učincima po hrvatske iseljenike. Kao rezultat njegovog
boravka u Argentini nastala je knjiga koja je trebala poslužiti svim budućim
iseljenicima, te svima onima koji su željeli više znati o društveno-političkom
ustrojstvu Republike Argentine. Većinu statističkog materijala dobio je od tada
aktualnog argentinskog ministra poljodjelstva i ravnatelja doseljeničkog ureda
u Buenos Airesu.
[2]
Autor je putem formulara, kao i
putem prijateljskih veza sakupio deset tisuća adresa iseljenika, a izabrao pet
tisuća s potpunim podacima, od kojih se većina odnosi na iseljenike u
Argentini. Gotovo uz svakog popisanog iseljenika osim adrese nalaze se i podaci
o mjestu njegova rođenja, vremenu iseljavanja ili broja godina provedenih u
iseljeništvu, članstva u pojedinim društvima, te zanimanju. Popis je prema
autoru trebao posluži razvoju boljih komunikacijskih veza među samim hrvatskim
iseljenicima u Južnoj Americi, ali i iseljenika s domovinom, kao i sa budućim
iseljenicima.
[3] U prvom dijelu autor
prikazuje povijest Argentine od otkrića Amerike do 1960. godine, a u drugom
dijelu o društvenom doprinosu Hrvata Argentini, obuhvaćajući razdoblje od
iseljavanja do 70-ih godina prošlog stoljeća.
- - -
Dr. sc. Marina Perić
Kaselj
Komparativni
prikaz transformacije identiteta hrvatskih iseljenika u Čileu i Argentini
Doktorat, Filozofski
fakultet u Zagrebu (2010.)
(olomci)
Traducción realizada por el magister José María –Joza– Vrljičak
Copyright © All Rigths Reserved - Todos los derechos reservados - Sva prava pridržana
Copyright © All Rigths Reserved - Todos los derechos reservados - Sva prava pridržana
El magister José María –Joza– Vrljičak es el director de la revista Studia Croatica desde 1994.
No comments:
Post a Comment