005
Hrvatski iseljenici u Argentini
Ovo
je slobodna i pravedna Argentina- Prava i slobode useljenika
Svaka država ima svoje
mehanizme kontrole koje su propisane Ustavom, a provodi se kroz određene
zakone, u ovom slučaju zakoni o useljenicima/imigrantima u okviru imigracijske
politike.
Zakoni mogu ciljano
diskriminirati određenu grupu imigranata, ograničavati ili uskraćivati svim ili
pojedinim imigrantima, dio ili većinu prava u socijalnom, ekonomskom i
političkom segmentu, izjednačiti ih ili distancirati naspram domicilnog
stanovništva i sl.
Na identitet - „novi
identitet“ iseljenika nastao uslijed iskustava i života unutar drugog
društvenog prostora važan utjecaj imat će imigrantska politika Argentine. Ona
će biti ključna u procesima izolacije/isključenja ili pak integracije i
asimilacije iseljenika.
Primjer 1. Iseljenik iz
Buenos Airesa. “Žive se u slobodi kao u raju. Ovo je slobodna i pravedna
Argentina gdje svatko može častiti svoju narodnost, a kod nas ako ljubiš svoju
hrvatsku domovinu drže te za izdajnika“ (Pučki
list, 30.5.1909).
Primjer 2. Izvještaj
iseljenika iz Buenos Airesa„ Pravni položaj stranaca u Argentini je povoljan.
Osim političkih prava u pravom smislu uživa stranac sve slobode i pogodnosti
zajamčene Ustavom, a glede građanskih prava ima sva prava kao i urođenici. Tko
hoće postati argentinski državljanin uživa razne slobode iznad 18 godina i ako
dokaže da dvije godine boravi u Argentini. Naturalizacija ne pretpostavlja niti
posjed zemljišta.
Nema plemićkih naslova
niti povlastica stečenih porijeklom, svi su pred zakonom jednaki. Ima stranaca
na čelu javnih oblasti. Stranac može imati svaki dopušteni obrt i trgovinu,
može slobodno ispovijedati svoju vjeru, raditi oporuke i ženiti se.
Rođenim Argentincem
smatraju se osobe rođene na argentinskom tlu bez obzira na narodnost svojih
roditelja osim djece stranih poslanstava i poslanika i svi rođeni na
poslanstvima, lađama i neutralnim vodama sa argentinskom zastavom. U Argentini
su stranci riješeni svih stega kojima ih je domovina stavila.
Punoljetnost je do 22 godine, a brak je dovoljan i crkveni, ili pred
državnim vlastima. Samo
smrću se razvrgava.
Oporuka ako je bez
potomaka može urgirati konzul. Dioničarska, osiguravajuća društva i banke su
pravne osobe za d.d. mora biti najmanje 10 dioničara s glavnicom od 20% i 10% u
gotovom novcu. Pred sudovima imaju isto pravo kao i urođenici i pravo na
besplatan sud ako dokažu siromaštvo. Mogu učiti i podučavati školama i
Sveučilištima. (Narodni list,19.7.1911).
Primjer 3. Iseljenik
Nikola Visković iz Buenos Airesa: „Ulaz u ovu državu slobodan je i ne traži se
nikakva putovnica, a svaki doseljenik ima pravo da prva tri dana spava i jede
na državni trošak u „Hotel de inmigrantes“. Isto tako svaki doseljenik ima pravo
u prvih trideset dana ići besplatno željeznicom u koje drugo mjesto. Ima
krajeva gdje se zemlja besplatno dobije, ravnica. Pojedinac ako potraži rabotu
u „Oficina de trabajo“ bit će otpremljen na državni trošak tamo gdje trebaju
radnika“ (Narodni list, 5.4.1905).
Ima samo 5 milijuna
stanovnika i 2885620 četvornih kilometara. Luka Buenos Aires puna je brodova.
Razvijen željeznički
promet, stočarstvo, šume sa kvebračo drvetom, plodne krajeve s vinom, duhanom,
trstikom. Često se ovdje meso baca, iz mlijeka se prave ploče za stolove.
Strani kapital sagradio željeznice, poduzeća, tramvaje, telefone...“ (Narodni list, 5.4.1905).
Republika Argentina
počela je napredovati tako izvanredno da joj se može poricati sjajna i velika
budućnost i da će se iseljenici sve više iseljavati u Argentinu.
Možda nam se prigovara
da narod nagovaramo na iseljavanje ali nužda sili narod… niko neće zadržati
siromaha da pođe u svijet…
Najbolje je putovati od
listopada do veljače kad je kod nas zima jer je ovdje ljeto i bure su rijetke.
Najviše u doba žetve od
polovine prosinca pa do svibnja“ (Narodni
list, 5.4.1905).
Primjer 4. Iseljenik iz
Buenos Airesa. "U Argentini nema narodnih tlačitelja pa Hrvati žive mirno.
Od nikog ometani, od svakog poštovani jer naš čovjek kad se izobrazi u svijetu
plemić je i gospodinčić u vladanju i lijepu ponašanju" (Pučki list, 15.5.1913).
Iz naprijed navedenih
primjera uočava se imigrantska politika na načelima multikulturalizma.
Svim
etničkim/iseljeničkim skupinama zajamčena su sva prava glede prakticiranja i
izražavanja njihove etničnosti, kao i prava sudjelovanja i participiranja u
svim oblastima društvenog života kao što su propisane i za domicilno
stanovništvu.
Naime domicilno i
imigrantsko stanovništvo izjednačeni su u svim pravima i obvezama. Imigrantska
politika je krajnje fleksibilna i tolerantna.
Svi imigranti/iseljenici
imaju pravo izbora vlastite strategije djelovanja unutar društva primitka: biti
Argentinac ili Hrvat ili oboje podjednako to je stvar vlastitog izbora
pojedinca ili njegove etničke grupe.
- - - -
Dr. sc. Marina Perić
Kaselj
Komparativni
prikaz transformacije identiteta hrvatskih iseljenika u Čileu i Argentini
Doktorat, Filozofski
fakultet u Zagrebu (2010.)
(olomci)
Copyright © All Rigths Reserved - Todos los derechos reservados - Sva prava pridržana
El magister José María –Joza– Vrljičak es el director de la revista Studia Croatica desde 1994.
Estudios
Migratorios Croatas cuenta con el apoyo de la Oficina del Gobierno
croata para los croatas fuera de la República de Croacia a través del subsidio
otorgado por ese organismo a FEPAI - STUDIA CROATICA
No comments:
Post a Comment