002 Hrvatski iseljenici u Argentini - Dr. sc. Marina Perić Kaselj

002 Hrvatski iseljenici u Argentini

1.3.2. Iseljeničke molbe Vladi za osnivanjem konzulata u njihovim iseljeničkim kolonijama

U hrvatskim kolonijama u Argentini i Čileu osnovani su austrijski konzulati kao službena diplomatska predstavništva zemlje iseljavanja. U početku nisu sve hrvatske iseljeničke kolonije imale svoga konzularnog predstavnika.

Iseljenici su preko novina kontaktirali zastupnike Dalmatinskog Sabora moleći ih za zauzimanje i rješavanje njihovog konzularnog pitanja postavljanjem konzula među iseljeničke zajednice koje ih nemaju, i postavljanjem konzulata koji bi po mogućnosti bili Hrvati ili Slaveni.

Mnogobrojne molbe iseljenika za uspostavljanjem konzula/predstavnika koji bi bili iz redova njihove iseljeničke skupine bile su odbijene od strane bečke vlasti pod izlikom kako nema sposobnih niti obrazovanih iseljenika koji bi mogli predstavljati i voditi konzularnu službu.

Konzuli u iseljeničkim kolonijama po nacionalnosti su bili većinom Nijemci ili Talijani koji nisu razumjeli hrvatski jezik. Iseljenici su pisali zastupnicima ukazujući im na problem i tražeći njihovo zalaganje u Saboru da hrvatske iseljeničke kolonije predstavljaju Hrvati ili Slaveni.

Primjer 5. Iseljenik iz Buenos Airesa: "Evo je deset dana da sam došao u ovaj grad. S početka ne poznah nikoga. Drugoga dana mojeg boravka u gradu pođoh do austrijskog konsulata da mu se pritužim kako su me preko Oceana gostili na engleškom parobrodu i u isto vrijeme da ga umilim ne bi li mi dao koju preporuku da lakše nađem posao. Došavši tamo ne nađoh konzula već tajnika: Mi nismo u dužnosti nikoga karati zbog naših podanika, a još manje davati im preporuka. Traži po gradu mjesto koje te voja, a ja ne mislim za drugoga. Tajnik je ovdje rođeni Talijanac. Zašto da po ovim krajevima nemaju naše konzule naš čovjek kad dođe amo ne može ni razumiti konzule" (Narodni list, 11.8.1886).

Iz prethodno navedenih primjera zaključujemo kako su službeni austrijski konzulati u vrlo slabim ili bolje rečeno ravnodušnim odnosima prema hrvatskim iseljenicima. Taj stav proizlazi iz etničkih razlika i netrpeljivosti koje su započele još u domovini.

Naime konzularni zastupnici bili su birokratski službenici iz krugova njemačke ili talijanske inteligencije postavljene od strane Austrijske vlasti. Iseljenici koji su predstavljali hrvatski puk nisu im bili bliski niti na etničkoj niti na klasnoj osnovi. Osjećajući političku inferiornost naprama Nijemaca i Talijana u Dalmaciji bili su distancirani i neprijateljski raspoloženi prema njima. To se nastavilo i u iseljeništvu, jer su iseljenike predstavljali konzuli Nijemci i Talijani s kojima nisu mogli uspostaviti niti usmenu komunikaciju budući su govorili različitim jezicima.

S druge strane, po njihovim riječima odnosili su se prema njima kao prema "inferiornoj rasi", te nisu imali razumijevanje za njihove problema, dok su drugačije postupali s Nijemcima i Talijanima (iz Austrijskog dijela Monarhije). Iz tih razloga, putem Narodnog lista iseljenici su tražili pomoć dalmatinskih zastupnika (dobivanje konzula Hrvata ili Slavena, koji govore hrvatski jezik). Na taj način odredili su i svoju etničku pripadnost i važno obilježje svog identiteta.

- - - -

prijašnji http://migracioncroata.blogspot.com.ar/2015/04/001-hrvatski-iseljenici-u-argentini-dr.html
sljedeći http://migracioncroata.blogspot.com.ar/2015/04/003-hrvatski-iseljenici-u-argentini-dr.html

Dr. sc. Marina Perić Kaselj

Komparativni prikaz transformacije identiteta hrvatskih iseljenika u Čileu i Argentini

Doktorat, Filozofski fakultet u Zagrebu (2010.)

(olomci)

Estudios Migratorios Croatas cuenta con el apoyo de la Oficina del Gobierno croata para los croatas fuera de la República de Croacia a través del subsidio otorgado por ese organismo http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/natjecaj/95/donijeta-odluka-o-raspodjeli-sredstava-za-udruge-i-zajednice-hrvatskog-iseljenistva-u-juznoj-americi-i-juznoafrickoj-republici-za-2014

Copyright © All Rigths Reserved - Todos los derechos reservados - Sva prava pridržana

El magister José María –Joza– Vrljičak es el director de la revista Studia Croatica desde 1994.