007
Hrvatski iseljenici u Argentini
Novi
svijet: Kakva je zemlja Argentina? / Stari iseljenici u ulozi izvjestitelja i
savjetnika novim iseljenicima
„Stari“ iseljenici, koji
su već ranije uselili i živjeli u Argentini, te imali pojedinih saznanja i iskustava
o toj zemlji služili su kao prvi mjerodavni izvjestitelji budućim
iseljenicima.(bilo izravnim pričanjima prilikom posjeta ili povratka u
domovinu, ali najviše su prakticirali korespondenciju preko novinskog tiska).
Stoga se oblikovala
informacijska mreža/kanal koja je permanentno povezivala postojeće i buduće
iseljenike.
Ona je funkcionirala i
imala izvrstan učinak u djelokrugu u kojem je nastala -pismeno (većinom
dalmatinsko) stanovništvo koje se odlučuje iseljavati, dok većem dijelu
iseljenika iz Dalmatinske Zagore i Hercegovine nisu bile dostupne takve
informacije i koji su uglavnom van ovih saznanja odlazili u iseljeništvo
odnoseći se prema iseljavanje po principu idem pa kako mi bude.
Primjer 3. „Što je u
Argentini stranaca misle svi na svoj špag i ne plaše se često ničega da otmu
drugome, a domaći svijet je lakoman i rastrošan.
Argentinac u većini još
nije plod miješanja talijanske, španjolske i francuske krvi, još nije novi
produkt miješanja latinske krvi. U pretežnoj većini još je criollo tj. ima još
indijske krvi u sebi što će reći slab u raboti, zanašati se lako, i biti
strastven.
Anglosaksonska rasa tj.
Englezi i građani Sjeverne Amerike ne miješaju se sa Indijancima i pred njima
se urođenici moraju da povlače u neprohodne šume. Španjolska rasa naprotiv
svuda se je pomiješala sa urođenicima i stvorila criolle, mestike i mulate i
štošta poprimila od Indijanaca.
Obilje stranog kapitala,
neizmjerna plodnost zemlje i sloboda učinit će je velikom. Drže se načela podaj
svima slobodu i ne boj se ničega…“(Narodni
list, 8.4.1905).
Postojeći iseljenici
ukazuju budućima na prava i povlastice koje u statusu iseljenika imaju prilikom
useljavanja u Argentinu, kad je najbolje da sele i koje su buduće razvojne
perspektive Argentine.
To znanje budućim
iseljenicima može biti od dragocjene važnosti u donošenju odluke o iseljavanju,
i prilikom useljavanja o mogućnostima s kojima mogu računati, na koji način i
gdje potražiti posao.
Zanimljiv je primjer 3.
u kojem izvjestitelj/iseljenik opisuje narode Argentine navodeći dva kulturno
različita naroda u odnosu na Indijance - kroz taj odnos opisuje i dvije
različite kulture.
Anglosaksonski narodi
nikada se ne miješaju s Indijancima, naprotiv Indijanci ih se boje i bježe od
njih, dok se Argentinac (porijeklom Španjolac) u velikoj mjeri pomiješao s
Indijancima. Izvjestitelj to ne smatra dobrim, već lošim izborom jer upravo to
miješanje Argentinca, autohtonog stanovnika „učinila“ rastrošnim, strastvenim
neradnikom.
Iz iseljenikove
perspektive (i sam vjerojatno štedljiv i ozbiljan) Anglosaksonci predstavljaju
pravi autoritet rada i discipline.
- - - -
Prijašnji http://migracioncroata.blogspot.com.ar/2015/04/006-hrvatski-iseljenici-u-argentini-dr.html
Dr. sc. Marina Perić
Kaselj
Komparativni
prikaz transformacije identiteta hrvatskih iseljenika u Čileu i Argentini
Doktorat, Filozofski
fakultet u Zagrebu (2010.)
(olomci)
Copyright © All Rigths Reserved - Todos los derechos reservados - Sva prava pridržana
El magister José María –Joza– Vrljičak es el director de la revista Studia Croatica desde 1994.
Estudios
Migratorios Croatas cuenta con el apoyo de la Oficina del Gobierno
croata para los croatas fuera de la República de Croacia a través del subsidio
otorgado por ese organismo a FEPAI - STUDIA CROATICA
No comments:
Post a Comment